Službene stranice Općine Vela Luka Četvrtak, 27. travnja 2017.
 

Fondovi i zbirke

Danijel Knežević

  • naziv: Knežević, Danijel
  • vrsta entiteta: fizička osoba
  • signatura: AVL-23
  • razdoblje: 1901/1980 
  • aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
  • arhivske jedinice: 0,2 d/m
  • biografski podaci: Vela Luka, 30. ožujka 1889. - Zagreb, 1980. Rodio se u obitelji pomorskog kapetana Nikole Kneževića i učiteljice Marije rođ. Vidoslavić. Obitelj, kojoj je pripadao i njegov polubrat Ivan iz prvog očevog braka, spadala je u bogatiji, građanski krug Vele Luke. Dok je majka predavala u veloluškoj Pučkoj školi, otac je, povukavši se iz pomorstva, vodio trgovinu. Danijel je imao tek tri godine kada je izgubio oca koji se 1892. utopio jedreći po nedalekoj uvali Plitvine. Majka se ubrzo preudala za posjednika Ivana Petkovića Kovača, čime i Danijel postaje dio te obitelji. Njegova majka Marija će 1894. Ivanu Kovaču roditi nasljednicu, Danijelovu polusestru Jelku. U Veloj Luci od 1895. pohađa četiri godine Muške pučke škole. Sa školskom godinom 1899./1900. upisuje Gimnaziju u Dubrovniku. Aktivirao se u mnogobrojnim udruženjima (Hrvatski sokol Dubrovnik, podružnica „Družbe sv. Ćirila i Metoda za podizanje narodnih škola u Istri“...). Nakon završenih 8 razreda gimnazije 1907. s uspjehom polaže svjedodžbu zrelosti za pohađanje sveučilišta. U Zagrebu se u ljetnom semestru 1908./09. upisuje kao redoviti slušač pravoslovnih i državoslovnih nauka na Kraljevskom sveučilištu. I ovdje se angažirao u raznim akademskim udrugama („Akademsko društvo ABC“ za poučavanje nepismenih; Akademsko društvo «Mladost»). Zagreb je napustio u kolovozu 1909., a potom se prebacuje u Graz, gdje je i najduže studirao. No, uz redovne fakultetske obveze, Knežević neumorno radi na intenziviranju društvenog akademskog života. Tajnik je, a potom i predsjednik najstarijeg hrvatskog akademskog društva u Austro-Ugarskoj «Hrvatska». Upravo za njegova mandata, ovo se društvo ponovno aktiviralo i razvilo intenzivnu suradnju s ostalim akademskim i jugoslavenskim udruženjima u Gracu. Usko surađuje i sa radničkim kulturnim društvom «Slavulj», a zajedno s ostalim kolegama sudjeluje na sastancima nacionalne omladine u Bečkom Novom Mjestu. U Beču aktivno učestvuje u radu društva «Zvonimir», a član je i akademskog odbora koji je u ono doba vodio akciju za priznanje reciprociteta ispita sveučilištaraca iz Istre i Dalmacije. Jedan je od inicijatora akcije za zajednički rad i smještaj u zajedničke prostorije gradačkih društava «Hrvatska», «Šumadija», «Tabor», «Triglav» i «Balkan». Knežević je taman diplomirao pred početak I. svjetskog rata i ostvario pravo na naziv doktora pravnih znanosti. Povratkom u svoje rodno mjesto, zapošljava se pri Općini Vela Luka kao njen tajnik sredinom rujna 1914. Kratko razdoblje u intervalu između kraja austrougarske uprave i početka I. talijanske aneksije, obavlja dužnost predsjednika mjesnog odbora Narodnog vijeća SHS, tada najviše političke instance vlasti u mjestu. Sredinom siječnja 1919. zbog talijanske aneksije prestaje njegova služba u Općini Vela Luka i on seli u Dubrovnik. Od ožujka iste godine radi kao vježbenik kod Okružnog i Kotarskog suda punu godinu dana. U Dubrovniku je upoznao Magdu zvanu Binka (rođ. 1900.) s kojom je 1922. dobio sina Branka. U Zagrebu se zaposlio u tvrtki „Exportno i importno dioničko društvo“ i kao 'sekretar' će raditi punih 16 godina. Već je 1921. imenovan prokuristom i zamjenikom ravnatelja tvrtke. 1923. organizira konzularni ured Kraljevine Rumunjske te je imenovan počasnim vicekonzulom ove države. Knežević je iz tvrtke istupio krajem 1936. i to u razdoblju kada se ona likvidirala. Početkom 1937. godine otvara odvjetnički ured, a u listopadu 1940. je izabran i za člana Disciplinskog vijeća Advokatske komore u Zagrebu. Ured će zatvoriti krajem veljače 1941., prethodno se prijavivši na natječaj za tajnika Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na to je mjesto i imenovan sredinom veljače 1941. U Akademiji je radio sve do svog umirovljenja 1.11.1954., ali tu i dalje ostaje prisutan kao honorarni knjižničar do 1969.
    Već se u gimnazijskim, a pogotovo u sveučilišnim danima istaknuo djelovanjem u mnogim đačkim i akademskim udrugama. U Veloj Luci je bio jedan od utemeljitelja Pjevačko-tamburaškog društva «Hum» 1909. i njegov prvi zborovođa. Zbog njegovih zasluga društvo ga je 1924. imenovalo počasnim članom. U krugu je osnivača Glavnog odbora Jadranske straže u Zagrebu, uz dr. Roka Jokovića. Sve do gašenja ovog društva, nastupom II. svjetskog rata, jedan je od najaktivnijih članova zagrebačke podružnice, i to kao potpredsjednik Oblasnog odbora. Najviše se istaknuo na organizaciji Jadranske izložbe 1938. u Zagrebu.
    Knežević se za života bavio i spisateljstvom. Napisao je dva podulja autobiografska zapisa o njegovom djetinjstvu i razdoblju svršetka I. svjetskog rata i početka I. talijanske aneksije, niz tekstova o turističkoj problematici i zaštiti prirode, kao i niz prijevoda njemačkih tekstova. Amaterski se bavio i slikarstvom. 
  • sjedišta: Vela Luka, Graz, Dubrovnik, Zagreb
  • djelatnost: Tajnik Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu; advokat; sekretar "Eksportnog i importnog trgovačkog društva" - Zagreb; tajnik Općine Vela Luka; predsjednik mjesnog odbora Narodnog vijeća SHS u Veloj Luci; potpredsjednik Oblasnog odbora Jadranske straže u Zagrebu; utemeljitelj i zborovođa Kud-a HUM; đački i studentski aktivist, spisatelj 
  • veze: Obitelj Petković Kovač (Vela Luka, Blato), Obitelj Knežević (Popova Luka - Pelješac), Obitelj Stulli, Obitelj Vidoslavić (Dubrovnik)
  • povijest jedinice: Od 2007. nasljednica ostavštine Kneževićevih Mrijana Puntarec u niz navrata predaje gradivo ovog fonda
  • sadržaj jedinice: Iako je opsegom nevelik, fond daje reprezentativan uvid u život i djelovanje dr. Danijela Kneževića. Moguće je steći uvid u tijek njegova školovanja, rada u tvrtkama i ustanovama, napose u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Fragmentarno su sačuvani spisi iz djelovanja u Kud-u HUM, Jadranskoj straži u Zagrebu i dr. Uz korespondenciju sačuvani su i njegovi rukopisi u kojima je pisao o svojem djetinjstvu u Veloj Luci krajem 19. st., razdoblju propasti Austro Ugarske monarhije i dolasku talijanske vojske 1918. u Veloj Luci, kao i o raznim turističkim, ekološkim i kulturnim pitanjima.
  • plan sređivanja: Serije: 1. Osobni spisi, 2. Politička, gospodarska i kulturna djelatnost, 3. Spisateljstvo, 4. Korespondencija, 5. Press cliping, 6. Periodika, 7. Razno.
  • dostupnost: Dostupno javnosti
  • jezici: hrvatski, talijanski, njemački
  • pisma: latinica
  • obavijesna pomagala: Sumarni i analitički inventar
  • dopunski izvori: Arhiv Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu – Personalni dosje Danijel Knežević, Obitelj Petković Kovač, Obitelj Padovan Kolega
  • literatura: Franko Oreb (1979): Kulturno-umjetničko društvo "Hum" Vela Luka. Kud HUM. Vela Luka; Barčot, Tonko (ur.), „Zapisi Danijela Kneževića", Općina Vela Luka (u tisku); Barčot, Tonko, „Odbori Narodnog vijeća SHS na otoku Korčuli – politički, upravni i društveni kontekst", Zbornik radova simpozija Matice hrvatske „1918. u hrvatskoj povijesti" (u tisku)
Datum unosa u bazu: 15.05.2009
Datum zadnje izmjene: 13.10.2010
 

Dokumenti

Dokument možete pregledati tako da kliknete na ikonu pripadajućeg dokumenta.
Sumarni inventar

 

Fotografije

Klikom na malu sliku otvara se prozor sa uvećanim prikazom iste.
 
 
naslovna
 
Natrag na kategoriju:
 
© Općina Vela Luka 2002 - 2017