Službene stranice Općine Vela Luka Nedjelja, 26. ožujka 2017.
 

Fondovi i zbirke

Obitelj FARČIĆ PRIŠA

STVARATELJ

  • naziv: Farčić Priša
  • vrsta entiteta: obitelj
  • razdoblje: 19./20. st. 
  • normativni nazivi: Farčić Priša, obitelj (hrvatski)
  • aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
  • napomena o osnivanju: 19. st.
  • biografski podaci: Obitelj Farčić najvjerojatnije potječe s otoka Hvara. O tome svjedoči sličnost s prezimenom Farac. U Velu Luku su se naselili u 19. st. Prema Stanju duše 18-20 st. Župe sv. Josipa u Veloj Luci, nama poznato stablo Farčića u Veloj Luci započinje s Petrom Farčićem koji se rodio u prvoj polovici 18. st. Ne znamo točno kada se javlja nadimak Priša, ali je moguće da ga već Petar nosi. Njegov praunuk Antun se rodio 3.11.1839. kao prvi sin Petra Farčića i oženio se dvaput. 1863. godine se prvi put oženio s Marijom Oreb Mingurin (Marka i Mare Žabice Škajko; rođ. 02.08.1839.) i dobio sina Petra. Petar Farčić zvani Vuko, sin iz prvog braka, rodio se je 13.04.1864. u Veloj Luci. U dobi od 25 godina, 20.07.1889. ženi se s Katom Surjan Trofo (Franka i Marije Maričić; rođ. 04.04.1869.) te dobijaju sinove Antuna, Radislava i Petra-Radimira (umro u ranoj dobi), te kćerke Mariju (rođ. 1891., udana 1919. u Veloj Luci za Antu Marinovića), Ljubicu (rođ. 1894., udana u Suđurđu za Vlaha Tomašića) i Nevenku (rođ. 1898., udana 1924. u Čari za Ambroza Gugića), zvanjem učiteljicu. Od osnutka Općine Vela Luka (1898. se osamostalila od Općine Blato) Petar Farčić u njoj djeluje kao perovođa i prisjednik. Politički stoji i surađuje s pravaškim krugom oko prvog načelnika Tadije Tabaina Šantića. Od početka prati ideju okupljanja jugoslavenskih zemalja. Padom Austro-Ugarske monarhije 1918. biva imenovan potpredsjednikom mjesnog odbora Narodnog vijeća SHS. Zbog svog otvorenog projugoslavenskog djelovanja, talijanske aneksijske vlasti ga nakon I. svjetskog rata, s njegovim sinom Antunom i drugima deportiraju u Italiju. U travnju 1921. kada je Korčula pripojena Kraljevini SHS njegove se "jugoslavenske" zasluge honoriraju te biva postavljen za prvog upravitelja Općine Vela Luka. Preuzima i čelo Narodne radikalne stranke u mjestu. 1924. godine je izgubio političku i narodnu podršku pa je smijenjen s te dužnosti. Do uvođenja diktature i dalje djeluje u Narodnoj radikalnoj stranci, a 1931. je u krugu pokretača Jugoslavenske nacionalne stranke. Još će u jednom navratu obavljati funkciju Općinskog upravitelja i to od 27.09.1932. do 24.05.1933. Smatra ga se jednim od istaknutijih eksponenata jugonacionalističke politike na otoku. Isticao se i na kulturnom planu. Bio je potpredsjednik društva "Hrvatski napredak" 1910-12., djelovao je i u Sokolskom društvu, a pisao je poeziju i prozu. U rukopisu je ostavio veći broj ljubavnih, satiričnih i šaljivih pjesama, a u prozi "Zgodopis moje mladosti" te "Zapisi iz talijanske internacije". Za svoga života se bavio poslovima pravničkog posredovanja i vještačenja. Jedan je od utemeljitelja Potrošno-obrtne zadruge (1908.). Umro je 22.02.1937. Antun Farčić Petrov se je rodio 01.02.1890. te je nakon završenog Učiteljskog preparandija u Arbanasima krenuo učiteljskim pozivom. Radio je u Blatu, Vignju i Dugopolju. Na političkom planu jedan je od pristalica Demokratske stranke (pokretanje lista „Papataž") i oštri kritičar mjesnih pravaša kojima je njegov otac pripadao. . Zbog širenja protuaustrijske propagande osuđen je za veleizdaju i pritvoren 1915. u Grazu, u Kaznenom zavodu Karlau sve do opće amnestije cara Karla. Dolaskom talijanske vojske po svršetku rata, u prosincu 1918. zbog projugoslavenske aktivnosti biva deportiran u Italiju. U veljači 1919. je pušten te odlazi u Francusku gdje pohađa studij književnosti na pariškoj Sorbonni, kojeg će poslije dovršiti u Beogradu. Po povratku u zemlju 1922. radi u Dubrovniku kao profesor Učiteljske škole, a poslije radi kao srednjškolski profesor u Šibeniku, Pakracu, Sarajevu, Nikšiću i Beogradu. U Kragujevcu i Prizrenu je obavljao dužnost ravnatelja gimnazija, nakon čega je 1941. otišao u mirovinu. Bavio se spisateljstvom. Još je kao srednjoškolac bio jedan od pokretača i glavni urednik satiričkog lista Papataž (1908.). Poeziju je objavljivao u raznim časopisima (Jugoslavenska žena, Jadranska straža, Novo doba, Vijenac, Dubrovačka tribina, Srpski književni glasnik...), a izdao je i zbirke poezije "Stihovi" (1924.) i "Pesme" (1934.). Pisao je i drame (Braća Crnomiri, Čudesa svete Mande, Turci pod Korčulom), od kojih se izdvaja humoreska "Picmoher" na zavičajnom dijalektu (ona je i uprizorena). Prevodio je s francuskog (ponajviše Alfreda de Musseta), pisao kritičke priloge (Vojnović, Yeats), ali i povijesno-političke tekstove (Republika, Politika). Autor je neslužbene himne Vele Luke "Velolučka poputnica". Bio je jedan od utemeljitelja Pjevačko-tamburaškog društva "Hum". Umro je 1975.
  • sjedišta: Vela Luka, Dubrovnik, Kragujevac, Prizren, Beograd
  • arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-AVL-26 Obitelj Farčić Priša (stvaratelj)
  • pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
  • status zapisa: izmijenjena inačica
  • podrobnost: detaljan
  • jezik opisa: hrvatski
  • pismo opisa: latinica

 

FOND

  • naziv: Obiteljski fond Farčić Priša (fond)
  • signatura: HR-AVL-26
  • imatelj: Arhiv Općine Vela Luka
  • skraćeni nazivi: FFP (hrvatski)
  • razdoblje: 1872/1966
  • arhivske jedinice: 1 d/m
  • odgovornost: Farčić Priša (stvaratelj)
  • način preuzimanja: 2006.-2010. Nada Žuvela, Radimir i Lydia Marinović (West Australia), darovanje
  • sadržaj jedinice: Fond ne odražava u potpunosti svo djelovanje Petra i Antuna Farčića, najistaknutijih persona obitelji Farčić Priša. Najvećim dijelom je sačuvano Petrovo pravno posredništvo i vještačenje (razni diobeni spisi, oporuke, ovrhe, pogodbe...) u prva dva desetljeća 20. st. Najvredniji spisi proizlaze iz djelatnosti Petra Farčića u Općini Vela Luka (razdoblje Austro-Ugarske i početak dvadesetih godina), s obzirom da je inače riječ o uništenom gradivu. Zanimljivi su i spisi koji održavaju njegovu političku i društvenu djelatnost. Fond manjim dijelom sadrži i tragove spisateljstva Antuna Farčića (uglavnom u konceptima). U Arhivu je smještena i obimna obiteljska knjižnica koja sadrži naslove od 1747.
  • vrste medija: papir
  • vrste građe: rukopisi, knjige
  • stupanj sređenosti: detaljno sređeno
  • plan sređivanja: Serije - 1. Osobni spisi Petra Farčića, 2. Osobni spisi Antuna Farčića, 3. Osobni spisi Nevenke Farčić, 4. Osobni spisi Radislava Farčića, 5. Politička, društvena, gospodarska i pravnička djelatnost Petra Farčića, 6. Spisateljska, kulturna i prosvjetna djelatnost Antuna Farčića, 7. Ostalo
  • dostupnost: dostupno javnosti
  • uvjeti dostupnosti: Javno arhivsko gradivo dostupno sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenje arhivskog gradiva (NN 67/1999)
  • jezici: hrvatski, srpski, talijanski
  • pisma: latinica, ćirilica
  • napomene o jezicima i pismima: književni jezik i čakavština
  • obavijesna pomagala: sumarni i analitički inventar
  • literatura: Franko Mirošević (1993): Hrvatski narodni pokret u Veloj Luci 1921-1925. Luško libro (1). Zagreb. 73-89; Franko Oreb (1993): Papataž - foj za skerac i sulac. Luško libro 1. Zagreb. 51-62; Marinko Gjivoje (1969): Otok Korčula. Vlastita naklada. Zagreb. 274; 51-62; Goran Kalogjera (2003): Korčulanska pera. Filozofski fakultet. Rijeka. 44-45; Petar Grgec (1918): Jugoslavenski argonauti - istinita slika iz talijanskog ropstva. Narodna knjižara. Zagreb
  • status zapisa: izmijenjena inačica
  • podrobnost: djelomična
  • jezik opisa: hrvatski
  • pisma opisa: latinica
Datum unosa u bazu: 10.06.2009
Datum zadnje izmjene: 25.02.2011
 

Dokumenti

Dokument možete pregledati tako da kliknete na ikonu pripadajućeg dokumenta.
Sumarni inventar

 
 
naslovna
 
Natrag na kategoriju:
 
© Općina Vela Luka 2002 - 2017