Službene stranice Općine Vela Luka Utorak, 27. lipnja 2017.
 

Fondovi i zbirke

Mjesni narodni odbor Vela Luka

  • naziv: Mjesni narodni odbor Vela Luka
  • vrsta entiteta: pravna osoba
  • razdoblje: (1943) 1944-1952
  • povijesni nazivi: Mjesni Narodnooslobodilački odbor Vela Luka, Općinski Narodnooslobodilački odbor Vela Luka
  • količina gradiva: 11 d/m
  • aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje 
  • povijest: Mjesni odbor Narodnooslobodilačke fronte je od svibnja 1942. počeo djelovati kao Narodnooslobodilački odbor (NOO), osnovna jedinica narodne vlasti. NOO Vela Luka kao predstavnik Narodnooslobodilačke vlasti početkom rujna 1943. nakon kapitulacije Italije preuzima vlast kao najviša upravna instanca vlasti u mjestu. Svoju prvu sjednicu je održao 10.9.1943. na kojoj je u prvoj točki obznanio kako je preuzeo „političku vlast u mjestu", a u sedmoj točki kako je preuzeo poslove bivše Općinske vlasti te je pozvao narod da se obraća NOO-u. Na 2. sjednici 13. rujna odlučeno je kako odsjeci NOO-a započinju s radom prema ranije danim uputstvima i kako se neće preuzeti dotadašnje činovništvo Općine. Do početka listopada NOO Vela Luka se naziva mjesnim, a od tada Općinskim odborom. Posljednja sjednica je održana 15. prosinca, a krajem prosinca 1943. je njemačka vojska okupirala otok. Na taj način je NOO prestao obnašati najvišu upravnu vlast u mjestu, a početkom siječnja 1944. na otoku je profunkcionirala vlast Nezavisne države Hrvatske. U mjestu je ponovno uspostavljeno Općinsko upraviteljstvo koje će djelovati do invazije snaga NOVJ krajem travnja 1944. Nakon kraćeg razdoblja nedjelovanja, mjesni NOO Vele Luke se oformio već u veljači, a s intenzivnijim djelovanjem počinje u svibnju 1944., ponovno kao jedina najviša upravna instanca vlasti u mjestu. Od veljače 1945. NOO ima status mjesnog odbora, a od 1. kolovoza 1945. preimenovan je u Mjesni Narodni odbor Vela Luka. Od početka odbor funkcionira kao izvršni organ s manjim brojem odbornika biranih na izborima. Tek se početkom prosinca 1946. uspostavlja djelovanje šireg plenuma koje će preuzeti naziv Mjesni Narodni odbor i na svojoj prvoj sjednici 10.12.1946. izabrati izvršni odbor. Od 1951. prema Zakonu o savjetima građana pri Odboru se ustanovljuju Savjeti građana, i to socijalno-zdravstveni, za financije, za unapređenje, uređenje i regulaciju mjesta, za poljoprivredu, trgovinu, ribarstvo, komunalnu privredu, radnu snagu, prosvjetu i kulturu. Njihova namjena bila je ojačati učešće građana i mještana u narodnoj vlasti. Na čelu Mjesnog narodnog (oslobodilačkog) odbora bili su Jakov Žuvela Vilić (1943), Donko Surjan Bile (1944-1945, 1948), Ivan Barčot Kapno (1945), Ivan Dragojević Šilo (1945-1946), Franjo Šeparović Musa (1946-1948), Slobodan Dragojević Kole (1948-1949), Miloš Žuvela Košće (1949-1950),  Ivan Oreb Črnilo (1950-1951) i Jerko Mirošević Dubaj (1951-1952). Preustrojem upravnih jedinica u Jugoslaviji, Vela Luka je dobila status općine pa je na njenom teritoriju 1952. formiran Narodni odbor kao njeno najviše upravno tijelo. Reorganizacija, tj. konstituiranje je izvršeno 4.5.1952. na izvanrednoj sjednici čime je prestao rad Mjesnog narodnog odbora Vela Luka. 
  • sjedište: Vela Luka
  • djelatnost: MNO djeluje sa sjedištem u Veloj Luci, a teritorijalno obuhvaća naselje Vele Luke. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (svibanj 1950.) Mjesni narodni odbor „Velika Luka" pripadao je kotaru Korčula, tj. oblasti Dalmacija. Zaključcima Komisije za razgraničenje Blata i Vele Luke (1950-1951), teritorijalna nadležnost MNO Vela Luka je proširena i na naselje Potirnu.
  • unutarnji ustroj: Poznato je da su pri Narodno-oslobodilačkom odboru 1943. djelovali financijski, gospodarski, prometni i socijalni odsjek, a vjerojatno i upravni, prosvjetni i zdravstveni. Odlučeno je i da se likvidira ured lučke kapetanije, čije se kompetencije predaju u nadležnost prometnog odsjeka. Nakon razdoblja nedjelovanja zbog njemačke okupacije, NOO se reaktivirao u svibnju 1944. Pri odboru su uz tajništvo djelovali upravno-politički, gospodarsko-financijski, propagandni-prosvjetni, socijalni i zdravstveni odsjek. U lipnju je izvršena reorganizacija te su formirani upravni, sudski, gospodarski, tehnički, saobraćajni, prosvjetni, propagandni, zdravstveni i socijalni odsjek. Na čelu odsjeka su se nalazili pročelnici, koji su bili mahom članovi Mjesnog narodnog odbora. Upravni odsjek se bavio organizacijskim i političkim pitanjima, javnim redom, izdavanjem propusnica i dozvola boravka, vođenjem statistike, o kontroli i preraspodjeli radne snage i administraciji. U sklopu ovog odsjeka funkcionirala je radna četa. U sklopu sudskog odsjeka u srpnju 1944. započeo je s radom Narodni sud. Odsjek je bio zadužen i za pitanja vođenja matičnih knjiga i prikupljanje zločina okupatora. Gospodarski odsjek se bavio pitanjima općinskih financija, prehrane, proizvodnje (vinogradarstvo, ribarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, industrija i zanatstvo) i trgovine te kolektivnim radom na imovini zbjega. Tehnički odsjek se bavio pitanjima obnove - gradnje i popravaka stambenih objekata, plovila i puteva. Prosvjetni odsjek je bio zadužen za odvijanje školske nastave i organizaciju analfabetskih i drugih tečajeva. Propagandni odjel se bavio organizacijom političkih zborova i konferenciji, animiranjem mase na sudjelovanje u političkom radu i širenjem literature. Zdravstveni odsjek pokrivao je djelovanje ambulante, tj. općinskog liječnika, dok je socijalni pokrivao brigu o obiteljima poginulih boraca, invalidima, nezbrinutoj djeci, sirotinji... Već od kolovoza 1944. udruženi su prosvjetni i propagandni u jedinstveni odsjek. Početkom 1945. upravni odsjek je integriran u Tajništvo, a financijski se izdvojio iz gospodarskog i osamostalio. Gospodarski odsjek je pokrivao široku nadležnost i bio zatrpan poslovima pa se početkom 1945. nastavilo s njegovim raslojavanjem. U veljači 1945. su se prehrambena pitanja izdvojila i osamostalila u zaseban odsjek, a nadzirao se rad Narodne kuhinje. Tada se bilježi i formiranje odsjeka obrta, trgovine i industrije kao i odsjek šumarstva i šumarske industrije. Nakon preimenovanja odbora u Mjesni narodni odbor sredinom 1945. organizacijski se dijeli na Tajništvo koje se bavilo organizacijskim pitanjima i odsjeke pri izvršnom odboru. Početkom 1946. osamostalio se građevinski odsjek. Sredinom iste godine i ribarski odsjek. Krajem prosinca 1946. rade odsjeci (nazivali su se i aktivima) pri Izvršnom odboru MNO-a – poljoprivredni, ribarski, socijalno-zdravstveni, financijski, privredno-građevinski i prosvjetni. Početkom 1950. zabilježeni su još komunalni, trgovina i opskrba, građevinski i stambeni.
  • povijest fonda: Iako nije sačuvan protokol, spisi su se od samog početka (1943.) zavodili pod tekućim brojem. Nakon prekida djelatnosti zbog njemačke okupacije, Protokol se počeo voditi od 28.5.1944. Spisi se nisu čuvali skupno po tekućem broju, već su se dijelili po odjelima. Vidljiva je nesustavnost. Od 1949. se sustavnije slažu po tekućem broju u registratorima. Dio dokumentacije se zavodi pod jednostavnijim klasifikacijskim oznakama (odjela).
  • sadržaj fonda: Dokumentacija fonda sveobuhvatno prikazuje razvoj i djelovanje najviše lokalne upravne instance vlasti u kontekstu poslijeratne obnove zemlje i uspostave političke i društvene vlasti Komunističke partije. Kroz djelovanje ovog tijela moguće je očitati djelovanje političkih, gospodarskih, zadružnih, prosvjetnih, kulturnih i sportskih subjekata u mjestu, opće društveno kretanje stanovništva.
  • plan sređivanja: Serije: 1. Opći spisi, 2. Spisi s oznakom tajnosti, 3. Normativni akti, 4. Dokumentacija organa uprave, 5. Spisi odsjeka, referada i komisija, 6. Predmetni spisi, 7. Plansko-izvještajna dokumentacija, 8. Ostalo
  • dostupnost: Gradivo je dostupno javnosti
  • jezici / pisma: hrvatski / latinica
  • obavijesna i registraturna pomagala: Sumarni inventar; urudžbeni zapisnici, abecedni registar
  • dopunski izvori: Kotarski Narodni odbor Korčula – SAC Korčula Lastovo, Oblasni Narodni odbor Dalmacije - Državni arhiv u Splitu 
  • literatura: Zdravko Žanetić (1989): Narodnooslobodilački odbor Vela Luka (1942-1945). Zbornik Korčula u revolucionarnom radničkom pokretu i socijalističkoj revoluciji. Korčula: 541-554; Marinko Gjivoje (1969): Otok Korčula. Vlastita naklada. Zagreb: 59
Datum unosa u bazu: 09.09.2009
Datum zadnje izmjene: 03.06.2011
 

Dokumenti

Dokument možete pregledati tako da kliknete na ikonu pripadajućeg dokumenta.
Sumarni inventar

 
 
naslovna
 
Natrag na kategoriju:
 
© Općina Vela Luka 2002 - 2017