Službene stranice Općine Vela Luka Srijeda, 23. kolovoza 2017.
 

Fondovi i zbirke

Narodni odbor općine Vela Luka

  • naziv: Narodni odbor općine Vela Luka
  • vrsta entiteta: pravna osoba
  • razdoblje: 1952-1962
  • količina gradiva: 21,9 d/m 
  • aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
  • vrijeme i mjesto djelovanjaNova administrativno-teritorijalna podjela NR Hrvatske, uspostavljena 1952. prema Zakonu o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN, br. 16/52) donosi općinski status i Veloj Luci. Novoutemeljena općina je prema spomenutom zakonu obuhvaćala Velu Luku te naselja Kamenjak i „Projizd“. Iako Zakonom nije navedeno, općina je obuhvaćala i naselje Potirna, koje je Zaključcima Komisije za razgraničenje Blata i Vele Luke (1950.-1951.) pripalo Veloj Luci. Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN, br. 16/52) su raspušteni mjesni narodni odbori. Umjesto raspuštenog Mjesnog narodnog odbora Vela Luka je formiran Narodni odbor novouspostavljene općine Vela Luka. Konstituiranje Narodnog odbora je izvršeno 4.5.1952. na prvoj sjednici odbora. Općina Vela Luka se sve do 1955. nalazila u sastavu kotara Korčula, koji je te godine ukinut Zakonom o novom uređenju općina i kotara (NN, br. 33/55). Dotadašnje područje ukinutog kotara, pa i općina Vela Luka ulazi u područje kotara Dubrovnik. Prema statutu iz konca 1955. općina obuhvaća trgovište Velu Luku, selo Potirnu i zaseoke Triporte, Poplat, Proizd, Pelegrin, Gradinu i Prapatnu. Vela Luka je izgubila status općine 1962., prema Zakonu o područjima općina i kotara u NRH (NN, br. 39/62), te je ušla u sastav općine Korčula. Narodni odbor općine Vela Luka je prestao funkcionirati 31.10.1962. Umjesto ovog odbora, a radi uspješnog izvršavanja pojedinih poslova iz nadležnosti Narodnog odbora Općine i olakšanja građanima u ostvarivanju njihovih prava, NO općine Korčula privremeno je formirao Mjesni odbor Vela Luka (konstituirao se u studenom 1962.) sve dok u listopadu 1963. na Zboru birača nije konstituirana Mjesna zajednica Vela Luka temeljem Odluke Općinske skupštine Korčula
  • sjedište: Vela Luka
  • nadležnost: Po postupnom decentraliziranju Jugoslavije (od 1949.) Narodni odbori općina postaju temelj uređenja nove države sa sve više ovlasti u privredi i društvu. U njihovom djelovanju od 1952. do 1962. se prepoznaju dvije faze. 1. faza - Po formiranju, Narodni odbori općina preuzimaju sve poslove iz nadležnosti ukinutih Mjesnih narodnih odbora (Opći zakon o narodnim odborima 1949., SL, br. 49/49). Sve do 1955. ova će tijela djelovati prema Općem zakonu o narodnim odborima (SL, br. 22/52) i Ustavnom zakonu iz 1953., kao najviši lokalni organi vlasti i organ narodnog samoupravljanja na svom području. Prava i dužnosti, unutarnji ustroj i rad Narodnog odbora je bio određen Zakonom o narodnim odborima općine (NN, br. 33/52). Narodni odbor kotara Korčula je vršio nadzor nad zakonitošću njegova rada. Djelovalo se putem sjednica, upravnog aparata i pomoćnih organa - komisija, savjeta. Samoupravljanje naroda se ostvarivalo i putem zborova birača, mogućnosti referenduma i opoziva. 2. faza - Godine 1955. nastupa nova faza u djelovanju narodnih odbora. Uvodi se komunalni sustav, propisan Općim zakonom o uređenju općina i kotara (SL, br. 26/55). Narodni odbor općine širi svoju stvarnu nadležnost, dobija i dio dotadašnje kotarske nadležnosti. Prava i obveze općine su određene zakonom i statutom. 31.12.1955. je donesen statut (prvi put po ratu). Općina ima prava i dužnosti: osigurava uvjete za razvitak proizvodnih snaga i poboljšanje životnih i kulturnih prilika u općini, usmjerava privredni razvitak i vrši raspodjelu dijela narodnog dohotka za privredne, kulturne i socijalne potrebe općine, stara se o usklađivanju interesa privrede s društvenim interesima, upravlja općenarodnom imovinom, brine se o komunalnom uređenju, podizanju javnog zdravlja, općem obaveznom školovanju i stručnom obrazovanju, stara se o socijalnoj zaštiti, razvoju kulture, javnom redu i miru i dr. U ostvarivanju prava i dužnosti Općina preko Narodnog odbora donosi: društveni plan i budžet, te druge propise, osniva privredna poduzeća-radnje, komunalne, kulturne, prosvjetne, zdravstvene i socijalne ustanove, neposredno primjenjuje zakone vođenjem upravnog i administrativno-kaznenog postupka... Narodni odbor razmatra osnovna pitanja od značaja za život općine i poduzima potrebne mjere za njihovo rješavanje. Svoje poslove vrši na sjednicama odbora, izvršne i upravne poslove preko upravnih organa i savjeta. Nadležnosti u privrednom životu mjesta su značajne – od mogućnosti osnivanja poduzeća i radnji, davanja suglasnosti na njihovo udruživanje/pripajanje, do razrješenja i postavljanja direktora privrednih organizacija. Isto tako i u društvenom sektoru života. Od 1955. Narodni odbor bira i razrješava Suca za prekršaje. Predsjednik Narodnog odbora, koji predstavlja i zastupa Općinu, je mogao izdavati naloge Narodnoj miliciji u cilju održavanja reda i mira na području općine i radi osiguranja administrativnog izvršenja pojedinih akata Narodnog odbora. Narodni odbor općine Vela Luka je od sredine pedesetih iskoristio široke nadležnosti u privredi i društvu te utemeljio niz ustanova kako bi unaprijedio društveni i gospodarski život mjesta. Osnovao je Zdravstvenu stanicu Vela Luka (1955.), Zanatsko kamenoklesarsko poduzeće „Trstenik“ (1956.), Općinsku komunalnu ustanovu (1957.), Projektni biro "Projekt" (1958.), Veterinarsku stanicu, Dječji vrtić „Radost“ (1959.), Komunalno-uslužno poduzeće „Komunalac“, Narodno sveučilište, Zavod za zapošljavanje radnika (1961.) Utemeljio je i niz fondova za financiranje i kreditiranje društveno-gospodarskog razvoja Vele Luke – za investicije, kreditiranje stambene izgradnje (1956.), za puteve, za zaštitu djece, za stipendije (1957.), vatrogasni, za elektrifikaciju (1958.), za komunalnu izgradnju, za školstvo (1961.), za obnovu i razvoj područja općine nastradalog uslijed zemljotresa (1962.). Rast nadležnosti se najplastičnije odrazio u porastu prihoda / proračuna Narodnog odbora općine Vela Luka. Prihodi za 1952. su iznosili oko 1 milijun dinara, a 1961. čak 47 puta više!.
  • organogramNarodni odbor općine Vela Luka je sve do 1957. djelovao kao jedinstveno tijelo s 25 odbornika. Iako je već Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN, br. 33/55) propisao uvođenje dvaju vijeća, u Veloj Luci se tek koncem 1957. Narodni odbor raščlanjuje na: Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo svih građana u općini s ukupno 25 odbornika, dok je Vijeće proizvođača predstavničko tijelo proizvođača (21 odbornik) zaposlenih u proizvodnji, transportu i trgovini, razmjerno zastupljenih prema udjelu u društvenom proizvodu općine. Oba vijeća ravnopravno sudjeluju u donošenju najvažnijih propisa i redovno održavaju i zajedničke sjednice. Predsjednik Narodnog odbora predstavlja Narodni odbor i zastupa općinu kao pravnu osobu. Saziva sjednice, vrši pripreme za njih, stara se o izvršenju zaključaka, usklađuje rad savjeta i komisija. Vlast na području općine Narodni odbor vrši preko pomoćnih i savjetodavnih organa: savjeta i komisija. Za vršenje izvršnih i upravnih poslova Narodni odbor je osnovao Savjete za privredu (privreda, zanatstvo i financije), za komunalne poslove (urbanizam, građevinarstvo, promet, putevi, turizam, stambene politike...), za prosvjetu i kulturu, za narodno zdravlje i socijalno staranje. Od 1959. su utemeljeni i savjeti za opću upravu i unutrašnje poslove te za rad i radne odnose. Savjeti se staraju za izvršenje zakona i smjernica, izdaju naredbe, pravilnike i uputstva, pretresaju pitanja, predlažu Narodnom odboru donošenje propisa. S druge strane, komisije su bile nadležne da ispitaju, proučavaju i raspravljaju predmete i prijedloge iz svog djelokruga i o tom dostavljaju Vijeću preporuke. Stalne su djelovale kroz cijeli izborni mandat, a povremene su djelovale prema potrebi dok se ne bi završio povjereni posao, odnosno ne bi bile razriješene. Upravne službe: Od 1952. do 1955. organizacijski ustroj upravnih službi propisuje Zakon o narodnim odborima (NN, br. 35/52). Na čelu administracije (blagajnik, financijski službenik, administrator za opće poslove, pomoćni službenici, matičar i vojni referent) Narodnog odbora stoji tajnik. Promjene i složenija razrada ustrojstva upravnih službi (s obzirom i na povećane nadležnosti Narodnog odbora) slijedi u rujnu 1955. kada je donesena Odluka o organizaciji upravnih organa i sistematizaciji radnih mjesta. Upravne službe Narodnog odbora Općine su podijeljene u tri organizacijske jedinice: Tajništvo, Odsjek za privredu i komunalne poslove, Odsjek za prihode. Tajništvo je podijeljeno na referate (za opće upravne poslove, budžet i računovodstvene poslove, građanska stanja i unutrašnje poslove, narodnu odbranu, narodno zdravlje i socijalno staranje, prosvjetu i kulturu) i kancelarijsku službu. U okviru Tajništva počinje raditi i Sudac za prekršaje (zamijenio dotadašnju Komisiju za prekršaje), koji vodi administrativno-kazneni postupak po prekršajima uz drugi mu dodijeljeni posao. Tajnik Narodnog odbora stoji na čelu administracije, organizira njen rad i vrši nadzor nad njim. Unutrašnji ustroj Narodnog odbora se izmijenio odlukom iz travnja 1958. Upravne službe su: Tajnik, Sekretarijat (referent za opće-upravne poslove, referent za građanska stanja i unutrašnje poslove, referent narodne obrane, referent za vanarmijski vojni odgoj i sudac za prekršaje), Odsjek za društvene službe (referent za školstvo i prosvjetu, primalja), Odsjek za privredu i komunalne poslove (referent za komunalne poslove) i Uprava prihoda (referent za prihode iz privrede i prihode od stanovništva, referent za budžet i fondove, referent naplate). Odlukom iz veljače 1960. osnovni organ uprave Narodnog odbora je Sekretarijat u čijem sastavu se nalaze organizacijske jedinice: Odsjek za opću upravu i društvene službe, Odsjek za narodnu obranu, Odsjek za financije, Samostalni referat za privredu i komunalne poslove, Sudac za prekršaje, Služba pravne pomoći. Radom Sekretarijata neposredno rukovodi Sekretar. U okviru ovih organizacijskih jedinica rade i inspekcijske službe. Odsjek za opću upravu i društvene službe se dijelio na referat za općeupravne poslove, samostalni referat za građanska stanja i unutrašnje poslove, referat za rad i radne odnose, referat za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu, referat za prosvjetu i kulturu te na pisarnicu. Odsjek za narodnu obranu nije imao razrađenu unutarnju strukturu. Odsjek za financije se dijelio na: referat za prihode iz privrede, referat za prihode od stanovništva, referat za poresko knjigovodstvo i na referat za budžet i računovodstvene poslove. Samostalni referat za privredu i komunalne poslove se dijelio na referat za privredu i referat za komunalno-stambene poslove. Novouspostavljena Služba pravne pomoći daje pravne savjete i upute građanima, sastavlja isprave i podneske za ostvarivanje njihovih prava. Na čelu odsjeka se nalazi šef, a na čelu samostalnog referata samostalni referent, koji organiziraju rad odsjeka i samostalnog referata. U sklopu Sekretarijata su radili i honorarni zaposlenici, i to na poslovima prijavno-odjavne službe i predvojničke obuke. O kadrovskim rješenjima i problemima se brinula Komisija za službeničke poslove Narodnog odbora.
  • povijest fonda: Po ukidanju Narodnog odbora 1962. najveći dio njegove pismohrane je predan Mjesnom uredu Vela Luka (Zapisnici o primopredaji svršenih i nesvršenih predmeta 31.10.1962.). Čuvana je i dalje u istoj prostoriji Arhive, u sklopu Zadružnog doma. Dio gradiva trajne vrijednosti (zapisnici, fotografije i dr.) je do 1991. bio pohranjen kod savjetnika Skupštine općine Korčula Stjapana Zlokića (bivšeg tajnika Narodnog odbora Općine Vela Luka) kada ga je on predao šefu Mjesnog ureda Vela Luka Nevenku Šeparoviću (Zapisnik o primopredaji, 30.1.1991.). Dio gradiva koji se odnosi na Narodni odbor općine Vela Luka Zlokić je predao i Mjesnoj zajednici Vela Luka (Zapisnik o primopredaji, 31.1.1991.), a vezan je uz imovinsko-pravne poslove određenih objekata kojima kao pravni sljednik raspolaže i upravlja Mjesna zajednica. Od ožujka do svibnja 2011. je obavljeno sređivanje i obrada gradiva, odnosno izrada sumarnog inventara.
  • sadržaj: Fond sveobuhvatno prikazuje društveni, gospodarski i kulturni život općine Vela Luka u vremenu kada se on stubokom mijenjao i razvijao. Zapisničko gradivo središnjih tijela daje opći pregled nad cjelokupnim životom na području općine. Dokumentacija društvenog plana, budžeta i završnog računa Narodnog odbora daje konkretne (financijske) podatke o planiranom i napravljenom. Naročito je sadržajan pregled privredne djelatnosti u Veloj Luci od sredine pedesetih do ukidanja Narodnog odbora 1962. Sačuvani su završni računi svih poduzeća i zadruga, analitička dokumentacija o njihovom poslovanju, pretočena u Društveni plan – plan privrednog i društvenog razvoja općine. To je bilo i razdoblje širokih kompetencija Narodnog odbora nad gospodarskim razvojem, s mogućnošću utemeljenja subjekata, raspolaganja dobiti kroz fondove, koja se plasirala u tada česte infrastrukturne zahvate (cestogradnja, vodovod...). Fond daje mogućnost uvida u statistiku građevinske djelatnosti, ulova ribe, zaklane stoke u ovom razdoblju. Isto tako i u brojne industrijske i ugostiteljske projekte. Iako u osjetno manjoj količini, fond daje reprezentativan presjek i u društvenim djelatnostima, s mogućnošću uvida u rad i poslovanje zdravstvenih i prosvjetnih ustanova. Sveobuhvatna je (i dalje aktualna) dokumentacija nacionalizacije imovine pojedinaca s kraja pedesetih. Važnost fonda je utoliko izraženija što gradivo njegovih prednika i većine ostalih stvaratelja u Veloj Luci do 1943. nije sačuvano, ali niti znatnog broja gospodarskih subjekata i udruga iz razdoblja 1952.-1962.
  • plan sređivanja: Po dovršetku sređivanja, fond je podijeljen na serije: 1. Središnja tijela, 2. Opće upravni poslovi, 3. Rad i radni odnosi, 4. Unutrašnji poslovi, 5. Privreda, 6. Građevinarstvo i stambeni poslovi, 7. Financije, 8. Imovinsko-pravni poslovi, 9. Geodetsko-katastarski poslovi, 10. Zdravstvo, 11. Socijalna zaštita, 12. Prosvjeta, 13. Sudac za prekršaje, 14. Narodna obrana i 15. Fotografije i plakati.
  • jezici i pisma: hrvatski / latinica
  • obavijesna i registraturna pomagala: Sumarni inventar; urudžbeni zapisnici, abecedni registri
  • dopunski izvori: Narodni odbor kotara Dubrovnik (Državni arhiv u Dubrovniku)
  • literatura: Gjivoje Marinko (1969): Otok Korčula. Vlastita naklada. Zagreb.; Šeparović Aleksandar (2005): Vela Luka – turizam i zdravstveni turizam. Matica hrvatska Vela Luka.
  • nadnevak izrade opisa: svibanj 2011.
Datum unosa u bazu: 13.10.2009
Datum zadnje izmjene: 23.05.2011
 

Dokumenti

Dokument možete pregledati tako da kliknete na ikonu pripadajućeg dokumenta.
Sumarni inventar

 
 
naslovna
 
Natrag na kategoriju:
 
© Općina Vela Luka 2002 - 2017